Ove nedjelje prekid napajanja uzrokovao je zaustavljanje zračnog prometa u Hamburgu, prisilivši stotine putnika na evakuaciju dva terminala. Riječ je o aerodromu u drugom najvećem gradu u Njemačkoj, kroz koga godišnje prođe oko 17 milijuna putnika. No, ovo nije izoliran slučaj. Na primjer, u prosincu prošle godine električne instalacije bile su uzrok požara u Atlanti, na jednome od najvećih američkih aerodroma.

Takvi događaji imaju široke posljedice, jer osim sigurnosti putnika, tijesno povezani letovi isprepleteni s drugim zračnim lukama uzrokuju lančano kašnjenje, dok se zrakoplovni prijevoznici suočavaju s velikim financijskim gubitcima.

Zato se treba zapitati zašto visoka tehnologija nije besprijekorna te kako to da su industrijski razvijene zemlje i dalje osjetljive na tako velike, paralizirajuće pogreške u svojim sustavima.

Za pretpostaviti je, da u slučaju nedostatka struje, neprekidni izvori napajanja (UPS) rade svoj posao dok generatori ne počnu raditi kao backup. Time bi se osiguralo da svi bitni sustavi, uključujući i računala, bez problema nastave s radom. Međutim, takav princip je idealan samo na papiru, jer međusobna povezanost uređaja, koji su nekad u drugim gradovima ili zemljama, stvara i međusobnu zavisnost zbog koje dolazi do ovakvih incidenata.

Kako i najmanji incidenti mogu imati razorne utjecaje na poslovanje složenih sustava, važno je imati kvalitetan sustav održavanja i suradnju s pouzdanim partnerom, koje je u drugom najvećem gradu Njemačke prošlog vikenda nedostajalo.

Ovom problemu su na kraj stale brojne zračne luke na svijetu, među kojima možemo istaknuti onu u Dubrovniku, kao i zračnu luku u Ženevi, koja je kroz projekt MEGA (Modernisation Electrical Geneva Airport) u suradnji s kompanijom Schneider Electric modernizirala električnu mrežu kako bi minimizirala mogućnost kvara u sustavu visoke složenosti, kao što je sustav zračne luke.

Povećanje kvalitete putovanja za 15 milijuna putnika svake godine je obuhvatilo obnavljanje terminala, teretnih kontejnera, hangara i električnog distribucijskog sustava. To je značilo potpunu obnovu i ugradnju novog srednjenaponskog sustava – transformatora, distribucijskih ćelija i softvera za praćenje.

Osim toga, upravljački paneli na licu mjesta dobili su nadogradnju, a MEGA projekt je uveo niskonaponske razvodne ormare, što je omogućilo osoblju zračne luke da centralizira sve svoje podatke i stvara točna energetska izvješća. I to sve bez utjecaja na dnevne operacije zračne luke.

Drugim riječima, panika u Hamburgu može biti upozorenje za implementaciju odgovarajućih tehnoloških rješenja i onda iritantna poruka „Radimo sve da čim prije otklonimo kvar“ neće biti potrebna.

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.